Materijalna prava radnika nisu uređena Zakonom o radu već se ona uređuju ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca. Kada neko od materijalnih prava radnika nije uređeno nekim od spomenutih akata, radnik to pravo ne ostvaruje bez obzira na njegov zahtjev za isplatu, nego su isplate u tom slučaju isključiva volja poslodavca. Nadalje, u praksi se često dogodi da su materijalna prava radnika različito uređena, te je npr. u kolektivnom ugovoru dano manje materijalno pravo od onoga uređenog u ugovoru o radu. U tom slučaju čl.9. Zakona o radu nalaže da isplatitelj mora sučeliti sva materijalna prava radnika i primijeniti ono pravo koje je najpovoljnije za radnika.

Tablica: Pregled novih neoporezivih primitaka u odnosu na stare neoporezive primitke

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)
Prigodna nagrada može biti bilo koja prigoda, a najčešće su to božićni i uskrsni blagdani, korištenje godišnjeg odmora (regres) i slično. Poslodavci prigodne nagrade mogu isplatiti svim osobama koje su s osnove radnog odnosa prijavljene na obvezna osiguranja. Prigodne nagrade mogu se isplatiti u novcu i u naravi. Kod isplate prigodne nagrade u naravi treba voditi računa o činjenici da s motrišta poreza na dodanu vrijednost svota 5.000,00 kn sadržava i porez na dodanu vrijednost.
Prigodnu nagradu moguće je isplatiti radniku bez obzira radi li isti cijelu ili samo dio godine. Važno je paziti da radnik tijekom poreznog razdoblja nije po toj osnovi od istog ili različitih poslodavaca već ostvario primitak prigodnih nagrada. Poslodavac može provjeriti u sustavu e-Porezna koliko je prigodnih nagrada isplaćeno radniku ili radnik može poslodavcu dati Izjavu o primljenoj prigodnoj nagradi. Naša preporuka je izvršiti provjeru kroz sustav e-Porezna jer ponekad radnik nije potpuno siguran koju vrstu neoporezive naknade je primio. Ukoliko je radnik već primio npr. 3.000,00 kn prigodnih nagrada, poslodavac tom radniku neoporezivo može isplatiti još 2.000,00 kn.

Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu
Pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu nije uređeno Zakonom o radu, nego se ono utvrđuje nekim od internih akata poslodavca ili kolektivnih ugovora. Kada poslodavac nije obveznik primjene kolektivnog ugovora on slobodno odlučuje kada, koliko i kojem zaposleniku će isplatiti otpremninu. Prema Pravilniku o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak radniku se može jednokratno isplatiti 10.000,00 kn. Međutim, radniku se može isplatiti otpremnina i viša od neoporezive svote propisane Pravilnikom, ali se svota iznad neoporezive mora oporezivati jednako kao da je radniku isplaćena plaća.
 
Dar djetetu do 15 godina života
Dar djetetu zaposlenika može se isplatiti u novcu ili naravi do 1.000,00 kn (uključujući PDV). Poslodavac neoporezivo može darivati djecu zaposlenika do 15 godina života, uključujući djecu koja su do 31. prosinca tekuće godine navršila 15 godina života. U slučaju da kod istog poslodavca rade oba roditelja poslodavac može neoporezivo isplatiti u novcu ili naravi 1.000,00 kn i jednom i drugom roditelju.

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Za korištenje radnikova osobnog automobila u službene svrhe poslodavac može radniku isplatiti 3,00 kn po prijeđenom kilometru. Odredba se može primijeniti odmah nakon stupanja na snagu, odnosno od 01. listopada 2022. godine.

Razlikujemo dvije vrste korištenja osobnog vozila u službene svrhe:
- korištenje privatnog vozila za potrebe službenog puta (najčešće relacije dulje od 30 km)
- korištenje privatnog vozila za službene svrhe tzv. loco-vožnju (udaljenosti do 30 km)

Kada radnik koristi privatno vozilo u svrhu službenog puta naknada za korištenje iskazuje se u putnom nalogu.
Kada radnik privatno vozilo koristi u svrhu loco-vožnje obavezno mora voditi evidenciju o prijeđenim kilometrima. Evidencija o prijeđenim kilometrima mora sadržavati:
- opće podatke o poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime, OIB)
- marku vozila
- registarsku oznaku vozila
- početno i završno stanje brojila (kilometri)
- relaciju i svrhu puta
- račune za stvarno nastale troškove vezane uz korištenje vozila (npr. parking)

Ukoliko se naknada za korištenje privatnog vozila u službene svrhe isplaćuje u iznosu višem od 3,00 kn po prijeđenom kilometru, razlika između neoporezive svote i isplaćene svote primitak je koji se oporezuje dohotkom od nesamostalnog rada odnosno neto-plaća koju treba obračunati na bruto svotu i podmiriti sve obvezne doprinose, porez na dohodak i prirez.

Novčane nagrade za radne rezultate
Novčana nagrada za radne rezultate obuhvaća i neke druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika, stoga ne mora nužno biti isplaćena samo u ovisnosti o radnim rezultatima radnika. Nagrada se može isplaćivati jednom godišnje ili kao mjesečni dodatak uz plaću svim radnicima.
Kada radnik radi kod više poslodavaca, nagradu može ostvariti u ukupnoj svoti 7.500,00 kn od svih isplatitelja.
Nagrada može biti isplaćena i radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu, dopunsko se zapošljavaju, te radnici koji kod poslodavca nisu radili cijelo porezno razdoblje.
Poslodavac visinu isplaćene nagrade u određenom poreznom razdoblju može za svakog radnika provjeriti putem sustava e-Porezna.

Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika
Trošak prehrane radnika poslodavac neoporezivo može nadoknaditi na dva načina:
- paušalnom naknadom troškova prehrane (do 6.000,00 kn godišnje / do 500,00 kn mjesečno)
- prema stvarnim troškovima prehrane na temelju vjerodostojne isprave (do 12.000,00 kn godišnje / do 1.000,00 kn mjesečno)

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak obuhvaćena je paušalna naknada troškova prehrane te od 01. listopada 2022. godine poslodavac neoporezivo može isplatiti do 6.000,00 kn naknade, dok se troškovi prehrane temeljem vjerodostojne isprave i dalje mogu podmiriti do 12.000,00 kn.
Kod isplate treba voditi računa da li je bilo isplata po osnovi paušalne naknade u tekućoj godini jer se može isplatiti samo razlika između isplaćenog dijela i novog praga neoporezive naknade 6.000,00 kn.
Izmjenama je predviđeno da poslodavac radniku paušalne naknade za prehranu može isplatiti do 500,00 kn mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne isprave do 1.000,00 kn mjesečno. U slučaju da se isplaćuju naknade ili podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja odjednom, one se mogu isplatiti ili podmiriti u ukupnoj svoti za broj mjeseci za koje se isplaćuju.

Dar u naravi
Prema izmjenama Pravilnika poslodavac može neoporezivo dodijeliti radniku dar u naravi u iznosu 1.000,00 kn (uključujući PDV). Dar u naravi se može dodijeliti isključivo u naravi, a neki od oblika darivanja radnika su:
- radnik sam odabire dar u prodavaonici s kojom je poslodavac sklopio ugovor o pristupanju dugu
- poslodavac daruje poklon bon neke prodavaonice
- poslodavac sa zaliha ili iz svoje prodavaonice izuzima svoj proizvod
- poslodavac kupuje dar

Važno je voditi računa o vrijednosti dara kada se isti izuzima sa zaliha ili iz prodavaonice. Naime, ako je tržišna vrijednost dara manja ili jednaka iznosu 1.000,00 kn smatra se neoporezivim primitkom radnika. Međutim, ako je tržišna vrijednost dara viša od 1.000,00 kn, razlika iznad neoporezive svote smatra se neto plaćom radnika koju treba obračunati na bruto svotu, te obračunati i platiti obvezne doprinose, porez i prirez kao za dohodak od nesamostalnog rada.